Analiza EPC-a: Orbanov poraz ostavlja Vučića i Dodika bez ključnog saveznika u EU

U analizi koju je objavio European Policy Centre (EPC) navodi se da Orbanov pad slabi mrežu političkih savezništava koja je godinama potkopavala kredibilitet politike proširenja EU i njenih demokratskih uslova.

Osovina Budimpešta-Beograd-Banja Luka

Autorica analize Berta López Domènech ističe da je za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Orbán bio “glavni saveznik unutar Evropske unije”. Veze dvojice lidera godinama su jačale, a javno su se međusobno opisivali kao prijatelji. Orbán je, navodi se, održavao bliske odnose i s Miloradom Dodikom, bivšim predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska (RS).

Prema EPC-u, osovina Budimpešta-Beograd-Banja Luka posebno je ojačala nakon što je Fidesz 2019. suspendovan iz Evropske narodne stranke (EPP). Sve izolovaniji u glavnim evropskim političkim tokovima, Orbán je na Balkanu tražio ideološke saveznike s kojima je dijelio kombinaciju iliberalizma, konzervativizma, etnonacionalizma, euroskepticizma i bliskosti s Rusijom.

Kako je Orbán koristio EU za svoje saveznike

Analiza navodi da Orbán nije bio tek usamljeni evropski disident, već lider koji je aktivno koristio mehanizme EU kako bi pomagao vlastitoj političkoj mreži. Bio je među najglasnijim zagovornicima ubrzanog proširenja na Zapadni Balkan, posebno kada je riječ o Srbiji, uprkos jasnim problemima u vladavini prava, demokratskom nazadovanju i odbijanju Beograda da uskladi svoju politiku prema Rusiji s Evropskom unijom.

Istovremeno je, podsjeća EPC, blokirao ili usporavao evropske odluke o podršci Ukrajini, uključujući finansijske odluke i zajedničke političke stavove prema Kijevu. Time je, navodi autorica, dodatno oslabio transformativnu snagu politike proširenja u trenutku kada je utjecaj EU u regionu već bio narušen dugogodišnjim stavljanjem stabilnosti ispred demokratije.

Odgovornost ne završava s Orbánom

Ipak, EPC upozorava da bi bilo pogrešno svu odgovornost svaliti isključivo na Orbána. U analizi se ističe da su i drugi evropski lideri, uključujući bivšeg predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska, bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel i predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen, također doprinijeli političkoj legitimaciji vlasti Aleksandra Vučića, uprkos jasnom demokratskom nazadovanju u Srbiji.

Analiza također naglašava da bi bilo pogrešno tvrditi da je upravo Orbán jedini razlog zbog kojeg je proces proširenja usporen. Iako je često koristio veto i otvoreno osporavao zajedničke stavove EU, više država članica i dalje oklijeva s daljim proširenjem zbog unutrašnjih političkih razloga, ali i zabrinutosti oko institucionalne sposobnosti Unije da se dodatno širi.

Poruka za Srbiju i test za Evropsku uniju

Autorica navodi da Orbánov poraz dolazi u osjetljivom trenutku za Vučića - odnosi Beograda i Bruxellesa već su zategnuti zbog politike prema Rusiji i kontinuiranog demokratskog pada, dok nakon godinu i po antivladinih protesta raste i unutrašnji pritisak. Pred predstojeće parlamentarne i predsjedničke izbore, Orbánov pad nosi i simboličku poruku: i dugotrajni, ukorijenjeni sistemi mogu biti izazvani na izborima.

Za Evropsku uniju, međutim, posljedice su još ozbiljnije. Orbánov odlazak uklanja ne samo remetilački faktor u politici proširenja, nego i zgodan izgovor za nečinjenje. Bez mogućnosti da se iza mađarskog veta krije vlastita neodlučnost, države članice sada će morati pokazati da li su zaista spremne uskladiti proširenje s vrijednostima koje javno zagovaraju - ili će ih i dalje tretirati kao pregovaračku robu.

Zaključak analize je da Orbánov odlazak sam po sebi neće resetovati politiku proširenja EU, ali uklanja “posljednji izgovor za nečinjenje”. Za Srbiju, ali i za Bosnu i Hercegovinu, to bi moglo značiti novu fazu odnosa s Bruxellesom - onu u kojoj će politička zaštita biti slabija, a zahtjevi za demokratiju i vladavinu prava teži za ignorisati.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad